U ṱuwa

Written stories

U ṱuwa

Author

Tsho ṅwaliwa nga Zaheera Jina Asvat

Illustrator

Zwifanyiso nga Julie Smith-Belton

Ndo dzula tsini ha makhulu wanga hatsini. Ri khou ṱalela lunguvhi lu tshi khou shanduka lwa vha tshisusu. Makhulu vha ri zwi vhidza upfi tshanduko. “Tshanduko” ndi ipfi ḽihulwane. “Sedzani, Yusuf,” Makhulu vha a hevhedza.

Kha tsumbanḓila hune lunguvhi lwo dzumbama hu a balea ha vulea nga u ongolowa, tshipiḓa nga tshipiḓa, u swikela tshisusu tsha muvhala mutswuku na mutswu tshi tshi bvela nnḓa.

Tshisusu tshi a awela, tshi tshi khou omisa phapha dzatsho, tsha kona u fhufha tsha ṱuwa. Makhulu vha ri zwivhumbwa zwoṱhe zwa mupo zwi a bebwa, zwa aluwa, zwa kona u ṱuwa. Zwiṋoni zwi ita zwenezwo, nazwo.

Zwi a pfuluwa zwa ya fhethu hu dudelaho vhuriha. Tshimange tsha muvhala wa dzhinzha tsho xelaho tshe tsha vha tshi eḓela mulindini wa muṱavha washu na tshone tsho ṱuwa. Ndi a ḓivhudzisa uri ndi ḓo aluwa nda vha mini.

Ndi ḓo ṱuwa na nṋe? A thi ṱoḓi u ṱuwa. Mme anga vha ri ri fanela u pfulutshela kha iṅwe nnḓu fhethu hune hu na zwikolo zwa khwine. Zwi a nṱungufhadza. Ndi kale ri tshi dzula na Makhulu. Arali ra ṱuwa, ngade ntswa a i nga ḓo vha i mangadzaho.

Ndi nga kha ḓi vha ndi ndoṱhe. Ndi a ofha. 6 “Lavhelesani, Yusuf!” Makhulu vha huwelela. Nṱha ha luvhondo, ri khou sedzwa, ndi tshimange tsha dzhinzha. Tsha fhufhela fhasi tsha tshimbila tsha ya mulindini wa muṱavha.

Tsha ḓiputa muṱavhani. Tshimange tshashu tshe tsha vha tsho xelatsho vhuya hayani. Zwi ḓo vha zwavhuḓi arali na nṋe nda ṱuwavho. Ndi ḓo vhuya hayani tshifhinga tshoṱhe ngadeni ya madambi ya Makhulu.

 

Madakalo a Nal’ibali

Zwine ha nga ambiwa nga hazwo

Yusuf u dzula na mme awe na makhulu. Inwi ni dzula na nnyi? Elekanyani nga tshanduko dze na ṱangana nadzo vhutshiloni. Tshanduko idzi no dzi ṱanganedza nga nḓilaḓe musi dzi tshi bvelela? Ni dzi ṱanganedza nga nḓilaḓe zwino?

Tshifanyiso

Lavhelesani nga vhusedzi tshifanyiso tshi re kha masiaṱari mavhili a u thoma a tshiṱori itshi. Ni nga kona u wana: L zwiṋoni zwiraru L mabuvhi mavhili L shonzha L sumbanḓila/tshireḓakhuni L tshisusu?

U Vhala

Hetshi ndi tshiṱori tshi no amba nga ha tshanduko. Ni nga kona u topola tshanduko dzo fhambanaho dzi re kha itshi tshiṱori dzine Yusuf a dzi vhona kana a humbula nga hadzo?

U Ṅwala

Ṅwalani tshirendo tsha maḽeḓeremapeleṱi nga ha tshanduko. Thomani mutaladzi muṅwe na muṅwe nga ḽeḓere ḽi re kha ipfi “tshanduko”,

Vhutsila

Itani/Vhumbani tshisusu. Petani bammbiri nga vhukati. Shumisani pennde ya u ola kha u ita zwithoma kha hafu ya siaṱari ni kone u peta bammbiri u itela uri pennde i gannḓiseevho na kha iḽa iṅwe hafu. Vulani bammbiri. Musi pennde yo no oma, talani tshivhumbeo tsha tshisusu tsho ṱharamudzaho mabesu u buḓa na bammbiri iḽi. Gerani tshivhumbeo tsha tshisusu. Nambatedzani tshipiḓa tsha vhukati tsha muṱoḓo kha rolo ya thoiḽethepheipha. Dzhenisani zwiphuphuledzi zwo itiwaho nga bammbiri kana zwipereṱe zwa mabammbiri.

Kushumele

Itani ḽitambwa ḽa tshitendeledzi tsha vhutshilo ha tshisusu: 1. shonzha ḽi tshi khou ḽa ṱari ḽine ḽa khou tshimbila khaḽo 2. shonzha ḽi tshi khou ita sumbanḓila 3. shonzha ḽi nga ngomu ha sumbanḓila 4. sumbanḓila tshi a thathaba tsha vulea nahone tshisusu tsha bvela nnḓa 5. tshisusu tshi khou monamona tshi tshi fhufha.