Tshiguru tsha ṅwedzi tsha siḽiva
Home | Written stories | Multilingual stories | Tshiguru tsha ṅwedzi tsha siḽiva

Written stories

Tshiguru tsha ṅwedzi tsha siḽiva

Author

Muṅwali ndi Jenny Robson

Illustrator

Zwifanyiso nga Samantha van Riet

Listen to the story here

Mbevha ine ya pfi Flossie, ya dodoma hatsini nga u ṱavhanya nga hune ya nga kona ngaho. “Yooh! Yooh!” ya femuluwa, “Ndi ḓo lenga u swika hayani!”

 

Ḓuvha ḽo vha ḽi tshi vho tota tombo. Yo vha yo tangwa nga mirunzi ya swiswi. “Yooh! Ḽi o kovhela hu si kale. Nahone tshiguru tsha ṅwedzi tsha siḽiva tshi ḓo ḓa tsha nṱoḓa!”

 

Flossie o vha a tshi ofha nga maanḓa tshiguru tsha ṅwedzi. O vha a tshi anzela u lora zwithu zwi ofhisaho nga ha tshenetsho tshiguru. Fhedzi zwino o vha a sa tsha kona u bvela phanḓa a tshi gidima. Milenzhe yawe yo vha i tshi vho rema, khana yawe i na zwiṱhavhi. O vha o neta tshoṱhe. A ima thungo ha muri muhulwane wa kale nahone a sokotela nga fhasi ha midzi yawo. U ḓo vha o tsireledzea afha?

 

“Ndi madekwana!” hu pfala ipfi ḽihulwane nṱha hawe.

 

Flossie a lilala na u vhuvhula nga nyofho. Ho vha hu na maṱo mavhili a tshipulumbu e a vha o mu zwondolola. Maṱo mahulwane mavhili a penyaho! Mbilu ya Flossie ya divhitha nga luvhilo lu si na vhukoni khanani yawe. Ndi ngoho uri tshipuka naho tshifhio tshi re na maṱo mahulwane nga u ralo tshi tea u vha tshi tshihulwane nga maanḓa!

 

“Ni pfi nnyi?” hu vhudzisa Flossie nga ipfi ḽine ḽa khou tetemela. “Ni tshiguru tsha ṅwedzini?”

 

Ipfi ḽihulwane ḽa sea nga tshiseo tsha manzara-nzara. “Hai, a thi tshiguru. Ndi sokou vha tsole zwayo. Ni nga mmbidza Maxwell.”

 

Tsole!? Flossie a sa zwi kholwe na luthihi! Ndi tsole ya mufuda-ḓe i re na maṱo mahulwane nga u rali? “Ni tou vha tsole ya muswonḓa?” a vhudzisa.

 

Maxwell a dovha a sea nga tshiseo tshawe tsha manzara-nzara. “Hayi wee! A si maṱo anga hayo,” a ralo. “Hezwo zwidanga zwi penyaho ndi mitalo ya phapha dzanga. Sedzani hafha!” Ndi izwi-ha Maxwell a tshi vhungedza phapha dzawe uri Flossie a vhone nḓila ine mitalo i penyaho ya sudzuluwa: nṱha na fhasi, nṱha na fhasi.

 

Maxwell a theutshela fhasi thungo ya tsinde ḽa muri, tsini na mbevha. Ndi zwavhuḓi u vha na muthu ane wa nga amba nae. A hu na zwipuka zwinzhi zwine zwa tsa zwi tshi gonya vhusiku.

 

“Ḓanu mmbudza,” a ralo. “Ndi ngani no vha ni tshi khou gidima? Ndo ni vhona ni tshi khou dodoma nga luvhilo luhulwane mahatsini.”

 

“Ndo vha ndi tshi khou lingedza u swika hayani ḽi sa athu kovhela,” hu amba Flossie. “Fhedzi a zwi tsha thusa zwino. Ḽo no kovhela nahone ndi tshee kule vhukuma na hayani.” A thoma u tsengisa miṱodzi ya kubevha.

 

Maxwell ho ngo zwi pfesesa. “Fhedzi ndi ngani ni tshi khou ṱoḓa u ya hayani?” a vhudzisa. “Ndi ngani ni tshi khou ṱoḓa u dzhena nḓuni zwino? Ee! Vhusiku ndi tshifhinga tshavhuḓi u fhira zwoṱhe. Ni nga lavhelesa ṅwedzi musi u tshi ṱaha nṱha ha zwikwara. Ni nga vhona hatsi vhu tshi shanduka ha vha na muvhala wa siḽiva. Ni nga pfa phosho ya maṱari musia tshi vhudzulwa nga muya.”

 

Flossie a dzungudza ṱhoho. “Hai, hai! Vhusiku ndi tshifhinga tshi ofhisaho vhukuma. Tshiguru tsha ṅwedzi tsha siḽiva tshi zwima vhusiku.”

 

 

“Tshiguru tsha ṅwedzi tsha siḽiva? A thi athu vhuya nda tshi pfa!” Maxwell a ralo.

 

Nga zwenezwo Flossie a ṱalutshedza: tshiguru tsha ṅwedzi tsha siḽiva tshi fhufha tsho ṱharamudza phapha dzatsho dza siḽiva dzo ṱanḓavhuwaho u fhira muri. Tshi fhufha tshedzani tsha ṅwedzi, murunzi watsho mutswu u tshi khou fhufha fhasi. Tshi fhufha tsho tou hwii, tshi sa iti phosho na zwiṱuku-ṱuku; tshi tshi khou ṱoḓa, tshi tshi khou ṱoḓa zwibevha. Tsha zwi bata nga ṋala dzatsho dzi ṱhavhaho, tsha ṱuwa nadzo swiswini – lwa tshoṱhe!

 

Maxwell a dzungudza ṱhoho nahone a dovha a sea nga ipfi ḽihulwane, ḽa manzara-nzara. “Hayi wee! A si tshiguru! Ndi gwitha. A ḽi na muvhala wa siḽiva na luthihi; ḽi na muvhala wa buraweni u sa penyi. Ndi nnyi ane a ofha gwitha ḽa kale ḽi boraho?”

 

“Inwi-wee! Ni songo ralo ni a ḓivha!” hu amba Flossie o tshuwa. “Khamusi tshiguru tsha ṅwedzi tsha muvhala wa siḽiva tshi zwima na tsole!”

 

“Haah!” a ralo Maxwell nga u ḓifulufhela. “Kha tshi lingedze ndi ḓo tshi sumbedza nṋe!”

 

Nga tshenetsho tshifhinga ha mbo ḓi fhufha tshiṅwe tshithu ṱhohoni dzavho. Flossie a lilala a vhona tshithu tshihulwane tsha muvhala wa siḽiva tshi tshi khou fhufhela fhasi tshedzani tsha ṅwedzi. Tsho ṱharamudza phapha mbili khulwane dza siḽiva, dzo ita murunzi wa swiswi u buḓa na midzi ya muri.

 

Flossie o vha o tshuwa lwe a si tsukunyee na zwiṱuku-ṱuku. A bonya maṱo awe maṱuku musi mubvumo wa tshenetsho tshithu u tshi khou sendela ... u tshi khou sendela. O zwi ḓivha uri hu ḓo itea mini nga murahu ha zwenezwo. Zwithu zwoṱhe zwi ofhisaho zwe a vha a tshi zwi lora zwo vha zwi tsini na u itea.

 

Nga khathihi fhedzi ha pfala mutzhemo muhulwane u tshuwisaho, na muya wa u vhungedza ha phapha khulwane. Nga murahu ha zwenezwo ha mbo ḓi tou hwii.

 

“Ni nga bonyolowa zwino,” a ralo Maxwell.

 

Flossie a tshi bonyolowa a vhona gwitha ḽi tshi khou phinyela ṱhodzini dza miri.

 

 

“Ho itea mini?” a vhudzisa o mangala. “Ndi ngani tshiguru tsha ṅwedzini dzo fhufha?”

 

Maxwell o takadzwa nga vhukuma nga zwine a vha zwone. “Ndi mitalo i re kha phapha dzanga. Gwitha ḽo humbula uri ndi maṱo – u fana na inwi u thomani. Nahone u fana na inwi, ḽo humbula uri muthu ane a vha na maṱo mahulwane nga u ralo u tea u vha e tshivhumbiwa tshihulwane. Ḽo mbo ḓi rengeḓela nga nyofho, ni a ḓivha! No i pfa nḓila ye ḽa tzhema ngayo?”

 

“A no ngo ṱalifha zwone!” a ralo Flossie.

 

“Ee, ndo ṱalifha ’thi?” hu tenda Maxwell. “Iḓani ni eḓele tsini hanga. Ni ḓo vha no tsireledzea u swika ḓuvha ḽi tshi ṱavha.”

 

Nga zwenezwo Flossie a sunguvhela kha midzi ya muri. A mbo ḓi farwa nga khofhe nga u ṱavhanya. Ho ngo vhuya a lora nga ha tshiguru tsha ṅwedzi tsha siḽiva. Na luthihi zwalwo.