Follow us

Olke bolke Riebeeck stolke,
olke bolke knol.
Êrie tjêrie tjiekerie tjêrie,
êrie tjêrie tjor!
 
Uittelrympie: Elke kind hou twee vuiste voor hom uit en die hand waar “tjor” val, moet agter die rug gesit word. As altwee jou hande agter jou rug is, is jy uit.

Paddatjie, paddatjie,
wat maak jy daar?
Kwaak-kwaak-kwaak,
kwaak-kwaak-kwaak,
daar op ‘n blaar.
 
Hier kom die eendjies
uit onder die brug.
Paddatjie skrik so
hy val op sy rug.

Alla wiep, alla wap,
hoe kook jy die pap?
Sonder suiker, sonder melk,
‘n groot bord vir elk.

Oom Olifant, jou reuse dier
die mense lag vir hul plesier,
want waar het jy al ooit gehoor
van ‘n stertjie van agter en ‘n stertjie van voor?

‘n Kat sê eendag vir ‘n muis:
“Ek voel tog so alleen,
kom speel hier met my in die huis,
dan gee ek jou ‘n been!”
“Nee dankie,” sê die slimme muis,
“ek bly maar weg van jou −
by katte voel ek glad nie tuis,
hulle wil my beentjies kou!”

Duimpie het in die water geval,
Duimpie se maat het hom uitgehaal,
Langeraat het hom huis toe gedra,
Fielafooi het hom neergelê,
en Pinkie het vir Ma gaan sê.
Druk vir elke reël op die regte vinger.

Hasie in die holte
sit en slaap.
Arme hasie, is jy bang?
Kyk net hoe jou ore hang.
Hasie hop!
Hasie hop!
Hasie hop, hop, hop!

Duimpie,
Duimpie se maat,
Langeraat,
Fielafooi,
Vang ‘n vlooi!
Druk vir elke reël op die regte vinger.

Wielie, wielie, walie,
die aap sit op die balie.
Tjoef-tjaf val hy af,
wielie, wielie, walie.

Trippe, trappe, trone,
varkies in die bone,
koeitjies in die klawer,
perdjies in die hawer,
die gansies in die groene gras,
die eendjies op die waterplas.
Ek wens dat kindjie groter was
om al die diertjies op te pas.

This little piggy went to market.
This little piggy stayed at home.
This little piggy had roast beef.
This little piggy had none.
And this little piggy cried, “Wee, wee, wee!”
All the way home.
 
Point to thumb as you say line one. Then, point to index finger, middle finger, ring finger and finally the little finger as you say each line.

Two little dickey birds sitting on a wall,
One named Peter, one named Paul.
Fly away Peter, fly away Paul.
Come back Peter, come back Paul!

There was a little frog,
That lived in a bog,
Who climbed on a lilypad
And jumped on a log.
 
It snapped at a mosquito,
It snapped at a bee,
It snapped at a cricket,
And it snapped at me!
 
It caught the mosquito.
It caught the bee.
It caught the cricket.
But it didn’t catch me!

Five little monkeys jumping on a bed,
One fell off and bumped his head.
Mama called the doctor and the doctor said,
“No more monkeys jumping on the bed!”
 
Replace five with four, three, two. When you get to one, replace the last line with:
“Put those monkeys straight to bed!”
Replace Mama with Papa.

Round and round the garden,
Like a teddy bear.
One step, two steps,
Tickle you under there.
 
Trace your finger in a circle on child’s palm. Walk two steps up arm and then tickle child under chin, arm, or on tummy.

Hey diddle diddle,
The cat and the fiddle,
The cow jumped over the moon.
The little dog laughed to see such fun,
And the dish ran away with the spoon!

Humpty Dumpty sat on a wall,
Humpty Dumpty had a great fall.
All the king’s horses and all the king’s men
Couldn’t put Humpty together again.

I’m a little teapot short and stout,
Here’s my handle, here’s my spout.
When I get all steamed up, hear me shout,
“Tip me over and pour me out.”
 
Place hand on hip for handle. Make spout with other arm.

Incy Wincy spider climbed up the water spout.
Down came the rain and washed the spider out.
Out came the sun and dried up all the rain,
And Incy Wincy spider climbed up the spout again.
 
Place the thumb of one hand on the little finger of the other hand. Swap thumb and little finger as you say the first and last line.

It’s raining, it’s pouring,
The old man is snoring.
He went to bed and bumped his head,
And couldn’t get up in the morning.

Unomaza, shunqu
Wandophula, shunqu;
Esinqeni, shunqu;
Esikabani? shunqu;
EsikaJoni, shunqu;
Joni bani? shunqu;
Joni Maqanda, shunqu;
Ndize, ndize,
Ndize bantwana,
Ngapha kolwandle.

(Le yingonyana eculwa ngulowo ubeleke usana xa efuna lulale emqolo. Atsho elumbambazela de lulale ke ngolo hlobo)
 
Thula bhabhana,
Mus’ukulila,
umam’uyeza nedinal’ omntwana.
 
Ngubani na lo?
Ngubhabha wam,
Wenzani na?
Uyadlala, dlala, dlala
Uyadlala, dlala, dlala
Uyadlala.
Wenzani na?
Uyahleka, uyahleka,  uyahleka,
Uyalila, uyalila, uyalila,
Uyaqingqa, uyaqingqa, uyaqingqa

Iphi inja yam encinane?
Iphi inja yam encinane?
Enendleb’ezinde.
Nomsil’omfutshane.
Nomsil’omfutshane.
Iphi inja yam, iphi?

Katana katana!
Katana katana!
Uvelaphi katana?
Ndivel’ edolophini,
Ubuyothenga ntoni?
Bendiyotheng’umnqwazi.
Umnqwazi! Umnqwazi! 
Yho! Ndaza ndayibon’ikat’ethwel’umnqwazi.
Yho! Ndaza ndayibon’ikat’ethwel’umnqwazi.

Nalo isele!
Emva kwendlu kabawo,
Litya lichola chola,
Lithi ndakuligxotha,
Lithi tsi-gxada, tsi-gxada, tsi.

Iintaka ezintlanu zihleli emthini,
Yathi enye: “Masizimeleni”
Yathi enye: “Masibalekeni”
Yathi enye: “Masigodukeni”
Yathi enye: “Masibhabheni”
Yathi enye: “Masi …”
Gqum!Satsh’isibham!
Gqum!Satsh’isibham!

Bonts’omkhulu, bonts’omkhulu uphi na?
Ndim lo, ndim lo, ndiphilile enkosi.
Wokolatha, wokolatha uphi na?
Ndim lo, ndim lo ndiphilile enkosi.
Mnwe omde, mnwe omde uphi na?
Ndim lo, ndim lo ndiphilile enkosi.
Womsesane, womsesane, uphi na?
Ndim lo, ndim lo ndiphilile enkosi.
Cikicane, cikicane  uphi na?
Ndim lo, ndim lo ndiphilile enkosi
Minwe yonke, minwe yonke niphi na?
Sith’aba, sith’aba siphile sonke.

Wena Nogayoyo,
Uyawaphethe ni?
Ndiyawapheth’inja
Uyawa yisaphi?
Ndiyawa yisendle,
Kunan’uyekhaya
Ndoyik’uGayoyo
Ekhal’engxoweni
Esithi, tsiyo-tsiyo
 
Ndafika kumoni
Entlantlath’inkobe.
Nathi ndikhongoze
Wathi zingeziko
Ndaya ndalinga
Wandibetha ngazo
Nam ndaphindisa
 
Xhoba labayeni
Bebefik’izolo
Bebefik’ izolo
Baxhelelw’ encinci
Encinci bayala
Baxhelelw’imvubu
Yona nyam’inkulu.

(Esi sicengcelezo zingenziwa ngazo zombini iindlela. Singanenkokheli okanye wonke umntu abandakanyeke kumgca ngamnye.)
 
Okhokhelayo: Wena Nomathemba, ubethwe ngubani?
Abaphendulayo: Yila ndoda!
Okhokhelayo: Iphi ngoku?
Abaphendulayo: Nants’ esapha!
Okhokhelayo: Khawuyibiz’ izapha.
Abaphendulayo: Owu, Hayi ndiyonqena
Okhokhelayo: Khwel’ihashe
Abaphendulayo: Owu, hayi ndiyonqena
Okhokhelayo: Khwel’idonki
Abaphendulayo: Owu hayi ndiyonqena
As’ke ehla amathmb’ ukubhek’ ezantsi, as’ke ehla amathamb’ ukubhek’ ezantsi.
 
Retold by Sindiwe Magona
Okhokhelayo:Wena Nomathemba,Ubethwe ngubani?
Abaphendulayo:Yilaa ndoda!
Okhokhelayo:Iphi ngoku?
Abaphendulayo:Nantsi ixoxa
Okhokhelayo:Ixoxa ntoni?
Abaphendulayo:Ixoxa ityala!
Okhokhelayo:Layithini ityala?
Abaphendulayo:Layilahla ityala
Okhokhelayo:Ifunde isifundo
Abaphendulayo:Ifunde isifundo
Umfaz’ akayongqongqo!Umfaz’ akayongqongqo!

Phaya endleleni yafik’imoto,
Yathi pip–pip–pip!
Gololo pop-pop-pop!
Yathini?
Yathi pip-pip-pip!
Gololo pop-pop-pop!

Ke nna ketlele,
Hona ke mohele,
Hona ke molomo,
Ke bedisa metsi,
Metsi a tjhesang.
Ntshelle bo, ntshelle bo!
Ntshelle bo!

Tjhukutjhuku, tjhukutjhuku
Ke tjhutjhumakgala
Terene e telele,
E tswa hokae, e lebile kae?
E tswa makgoweng,
E lebile mahaeng.
E tlisa bontate hae
Ba tlo bona bana hae.
Tjhuku, tjhuku, tjhuku!

Tlou ela, e na le nko
E telele hakaakang
Tlou ela, e na le nko
E telele hakaakang.
Ya nka tweba,
Ya  nka mokgodutswane,
Ya di tlamella  sefateng.

Ke eng hona hoo?
Ho ho putswanyana?
Be, ke lengana,
Le babetsa lehano.
Thiya! Thiya! O tshwerwe ke sefuba
Harola o phehe.
Subela ka nkong,
O tla hlaphohelwa.

Ke ne ke le ngwana
Ke sa tsebe letho
Ke sa tsebe ho bua
Ka fuwa mme,
Mme ya ntlhokomelang
 
Ka thari a mpepa
Ka matsoho a nkuka
Le dijo a mphepa
Ka nna ka hola
 
Ka ba motlemotle
Ka ba maramarama
Ka tseba le ho bua
Ka tseba le ho bapala
Ke a o leboha mme

Keng   hola?
 Moaho wa sekolo.
Ketekete,
Keng ho llang ?
 Tshepe ya sekolo.
Tshepe e bitsa bana.
 
Ba bala dibuka,
Ba ngola ka dipene,
Ba etsa dithothokiso,
Ba etsa  dipalo
 
Jwale ke kgefutso,
Ba leba mabaleng
Ho ya bapala
Le ho ya ja dijo
 
Le nna ke batla sekolo,
Ke ilo ithuta ,
Ho bala le ho ngola.

E mmelemele, e na le mahlo
Mohatla o monyane
Molomo ke thupa,
Ditsebe ke kobo,
E a hatika, E a hatika
E jara bana, E jara bana
E ba isa kwana hole,
E ba isa kwana hole.

E nngwe too ka hokanweng,
Mme ka ho qetwa ke bodutu,
ke eo e tswa.
 
Kgoho koo, koo, o ya kae?
Katse; ngao, ngao, o tla tshwarwa.
Nku; mee, mee, ntja ke eo.
Ntja; hobu, hobu, ke tla o ja ditsebe!
 
Hokinyana ya batho
Ya nka ka sekaja.
Hoyi, hoyi, ka hokwaneng tjhobe!

Nonyana tse hlano
Di dutse sefateng
E nngwe ya re: bona mane
E nngwe ya re: ke monna ka sethunya
E nngwe ya re: ha re ipateng
E nngwe ya re: ha re baleheng,
E nngwe ya re: ha re mo tshabe rona,
Ha re mo tshabe rona.
Qhuu sethunya sa lla!
Qhuu sethunya sa lla!

Katsekatse ya nkgono,
E ne e le kgunwana,
A e kwalletse ka mokgorong,
Nnyao! Nnyao!
Ekare e lapile.
Ka e fa lebese,
Ya le qapha, ya le qapha
Ya le nyametsa!

(Kungaba namaqembu amabili, elinye liyabuza, elinye liphendule. Kanti bangahlangana bonke, babuze, babuye baphendule.)
Obani bona?
Omantindane.
Bathweleni bona?
Bathwel’ imigqomo,
Bayisaphi bona?
Bayis’ esangomeni,
Sangom’ esinje,
Asigezwa  ngenyandezulu
Yon’ eshay’ inyamazane
Ithungel’ emadevini,
 
Ochith’ ukhophe
Alufak’ edokweni,
Unogwaja mpe!
Isele  bhakla! bhakla!
Umkhont’ etsheni hhu! hhu!
Izibankwa pheshe, pheshe!

(Nalapha kungaba ngamaqembu amabili, elinye liyaphawula noma libuze, elinye liphendule. Kanti bangahlangana bonke, babuze, babuye baphendule.)
Sawubona wethu.
Yebo wethu.
‘Phumaphi na?
KwaMatshekana.
Wadlani na?
Isinambathi.
Singani na?
Ngomcengezana.
Abantu pho?
Wo bhekle! Wo bhekle! Wo bhekle!

Ngiyabathanda abazali bami,
Nabo ngiyazi bayangithanda,
Bayangikhulisa futhi bangenzela konke okuhle.
Ngiyabathanda omkhulu nogogo,
Nabo  bangithanda njengabazali bami,
Yibona abangikhulisela abazali bami,
Babakhulisa kahle.
 
Ngiyabathanda omalume nomalumekazi,
Bangiphatha kahle uma ngibavakashele.
Nabazala bami ngiyabathanda,
Sidlala kamnandi nabo.
 
Umnewethu nomnawami ngiyabathanda.
Nabo bayangithanda, bangikhonzile.
Thina nabo sikhonzene siyathandana.
Kuhle ukuthandana uma nizalana.

Isiphiwo sokukhuluma
Siyisiphiwo sokuphila.
Thina bantu siyakhuluma,
Sikhuluma sibange umsindo.
Izilwane nazo ziyakhuluma,
Okwazo ukukhuluma 
Thina kubuye kusidide.
 
Ukukhuluma isiphiwo sokuxhumana;
Bakhuluma ngezandla, amehlo, namakhanda
Thina saphiwa umlomo, ulimi namazinyo,
Ngakho sibanga umsindo sizwane.
Abanye abakhulumi, kabezwa, kababoni.
Thina esibonayo, esizwayo nesikhulumayo,
Kuhle simbonge ongabonwayo

(Kungakuhle uma yaziwa ngekhanda, ukuze oyihayayo akwazi ukuyaluza, asikaze, agiye njengembongi.)
Thatha magqabhagqabha,
Nyoni engadlelwa nyama,
Ingani ezinye ziyosiwa,
Zizalele amaphuphu.
 
Ngikuthanda ugcogcoma,
Ugcobhoza ngomunwe
Ezimbizeni zodwani
Nasezinkambeni zembali.
 
Ngilandela ngamehlo
Laph’ ilanga liphuma,
Ngiguquke liyoshona,
Ngikukha, ngikubuka.
 
Woza luvemvane,
Ukhulu wath’ undiza
Ezigangeni njengembuzikazi
Engayibon’ ithwel’ umqhele,
Umqhele wakho ngamabala,
Ayizidindi ngathi mabi,
Kanti ayizizingelezi
Ngathi  abekwe ngesandla.
Umuhle, vemvane ndini,
Umuhle ungahayi ngoma,
Ufiphaza abasinisi behubo,
Abasiki bezihlangu zifane nawe.

Siyamthanda ugogo,
Ugogo naye uyasithanda.
Thina siyamnakekela,
Naye thina uyasinakekela.
Simphembela umlilo,
Simfudumezel’ amanz’ okugeza,
Asixoxel’ izinganekwane,
Thina silalelisise,
Ulwazi lwakh’ olunzulu.
Thina siyamthanda ugogo.

(Lapha kungadedelwana. Iqembu elinye lingade liphawula, libuye libuze. Elinye iqembu lingasho eminye imigqa esampendulo njengokuthi: “Yile ndoda,” nokuthi: “O, hhayi, ngiyesaba!”)
We Nomathemba!
Ushaywe ubani?
Yile ndoda.
Ibiz’ ize lapha,
O, hhayi, ngiyesaba!
Gibela nant’ ihhashi.
O, hhayi, ngiyesaba!
Ehl’ amathamb’
Ebhek’ ezansi,
Enyuk’ amathamb’
Ebheke phezulu.

Thiba mathiba, selashona!
Wawusus’ amaphepha antininize,
Namuhla akhela kuwe.
Wawunyathela izibankwa zibaleke,
Namuhla zicashelana kuwe.
 
Thiba, kade wawubona.
Izindimbane owawuzithutha kazibalwa,
Wena mshado, wena mngcwabo,
Wena ongembeswayo sewalala.
Nixoxelana ziphi nenyanga?

Culani bantwana besikole,
Cikozani ngamaphimbo amtoti.
Culani ngobunono, manono.
Umculo wenu umnandi,
Umnandi njengowezinyoni,
Ezicula kamnandi emahlozini.
 
Culani nani zinyoni,
Culani kamtoti emahlanzeni,
Cwengani ngengcwenga yamaphimbo,
Majuba nithi:  “Amdokwe! Amdokwe,
Amabele avuthiwe ehlanzeni!”
Cikozani nize nicimeze.
 
Culani nani bophezukomkhono:
“Phezu komkhono! Phezu komkhono!
Mfazi wadl’ imbewu!”
Bavuseni nalab’ omama
Abangakayidl’ imbewu, balime,
Batshale selethwese!

Lethwese ihlobo,
Kuhluma utshani nezihlahla,
Amagquma nezintaba kuhle,
Konke kuncwaba ngoNcwaba.
 
Lingene ihlobo,
Izihlahla notshani kuhlobile,
Yizimbali namacemb’ ayimibalabala,
Kuhle konke kudelile.
 
Sekungene ukwindla,
Indlala isingen’ indlela,
Yaqhela yashabalala,
Sesifinya ngezindololwane.
 
Sebufikile ubusika,
Namakhaz’ ashubis’ umnkantsha
Kasinandaba thina nawo,
Ayohamb’ asishiye sinjalo.

Mma o sepela ka lekeke,
Tate o sepela ka lekeke,
Makgolo o sepela ka lekeke,
Rakgolo o sepela ka lekeke,
Bana ba sepela ka lekeke,
Ka moka re sepela ka lekeke.
Retologela Borwa, retologela Leboa,
Retologela Bohlabela, retologela Bodikela,
Re ya pele ka lekeke,
Re boela morago ka lekeke.
Agee bana ba ka! Agee mma’rena!
Re sepela ka lekeke, re sepela ka lekeke.

Ke Ledimo, mee mee mee!
Ke Ratšimo, mee mee mee!
Ke ja tšohle, mee mee mee!
Ga ke kgethe, mee mee mee!
Ke ja le bana, mee mee mee!
Bana ba ka, etlang gae,
Re a tšhaba,
Le tšhaba eng?
Ratšimo mo tseleng,
Ratšimo o ja eng?
Bana ba bannyane,
Yo a nthatago a tšhabele gonna.
Ijoo tata’rena! Ijoo bana ba ka!

Ge ke be ke sa le letšobjana,
Ge ke be ke lala ke lla bošego bjohle,
Mma wa ka a lala a eme bošego bjohle,
A ntlhokosetša bošego bjohle.
Ge ke be ke longwa ke mala,
Ke inyoka-nyoka ke itshopa-tshopa,
Mma wa ka a lala a eme bošego bjohle,
A ntlhokosetša bošego bjohle.
Ke go rata rati-rati mma wa ka montedi.

Koko-koko, ka gare,
Thobela malome wa tšona,
Dikgomo tša ka di kae?
Ke sa ja bogobe ka nama ye tsefago.
O jele dikgomo tša ka,
A di ja le Ratšimo,
Ratšimo wa gaMadiba,
GaMadiba wa boMadiba’majakgomo,
Majakgomo ba jele kgomokgolo,
Kgomokgolo sebata sa boSerišane,
Serišane sa Kotolo seokamela mathakeng,
Kotolo ke thaba ya badimo,
Badimo baji ba bjangbotala,
Kgomo-muu-muu! Kgomo-muu-muu!

Mantlapulele, pula ya medupi.
Dupelela fase, ke bine mantlapulele,
Mma mpulele, ke binele hlahlamedupi,
Ke binele hlahlamedupi ya boMapula
Se na ka boleta, se lota le monola,
Hlahlamedupi se tlatša madibamaso,
Madibamaso a bokubu le bokwena,
Mma mpulele ke binele hlahlamedupi,
Ke re maruru maebana, ngwana mošalela ka fase,
Bommage ba loya, ba loya ka tšhwene.
Matlapulele, pula ya medupi.

Rakgolo o tšwa kae?
Ke tšwa Bopedi ngwana’ngwanaka,
Bopedi ba ja eng?
Ba ja mafela le maraka,
Ba photla ditloo le dinyebu.
Makgolo o tšwa kae?
Ke tšwa sepetlele ngwana’ngwanaka,
Sepetlele sa kae?
Sa Bopedi ngwana’ngwanaka,
Makgolo o bolawa ke eng?
Ke bolawa ke hlogo magetla, hlogo magetla,
Sehuba le letheka, sehuba le letheka,
Mangwele le menwana, mangwele le menwana.

Bana ba sekolo, bana ba sekolo,
Etlang sekolong, etlang sekolong.
Ekwang tšhipi ya lla, ekwang tšhipi ya lla.
Ting-tong-pele! Ting-tong-pele!
Bana ba sekolo, bana ba sekolo,
Etlang thapelong, etlang thapelong.
Ekwang moruti wa rapela, ekwang moruti wa rapela.
Amen-Amen, Amen-Amen.
Bana ba sekolo, bana ba sekolo,
Etlang sekolong, etlang sekolong.
Ekwang morutiši wa ruta, ekwang morutiši wa ruta.
Tee-pedi-tharo! Nne-hlano-tshela!

Ho-ho-ho! Ho-ho-ho, Ho-ho-ho!
Ga se nna tšhwene ke nna motho.
Antše seriba se,
Ga se seriba ke dikepisi tša masogana.
Antše dinala tše,
Ga se dinala ke diforoko tša masogana.
Antše maboya a,
Ga se maboya ke disutu tša masogana.
Antše ditsebjana tše,
Ga se ditsebjana ke difagwana tša masogana.
Ho-ho-ho! Ho-ho-ho! Ho-ho-ho!
Ga se nna tšhwene ke nna motho.

Ke Sewela weledi welele!
Ke Sewela magana go rongwa,
Ke Sewela dinala di a rotha,
Sewela nkgele meetse a go nwa,
Wa mpona dinala di a rotha.
Ke Sewela weledi welele!
Sewela hlatswa dibjana,
Wa mpona dinala di a rotha.
Ke Sewela weledi welele!
Sewela a re ye go swiela,
Wa mpona dinala di a rotha.
Ke Sewela weledi welele!

Owe Owe bolena!
Bašemane ba ile bolena
Bašemane ba ile šakeng bolena
Bašemane ba ile go gama bolena
Kgomo e ragile kgamelo bolena
Kgomo e gana go gangwa bolena                     
Kgomo ya boLephai bolena
Lephai la boMohlapa bolena
Opelelang kgomo bolena
Koša ya boLephai la boMohlapa bolena
Dikgopana tša Boroka bolena
Opelelang kgomo bolena.
Kgomo ya boLephai la boMohlapa
Owe Owe bolena!

Story Of The Month

What could possibly happen when a starving cow is left alone with three fluffy little chicks? And what would happen when the cow comes home and finds a big pile of hay? What if she ate and ate and ate …

Invest in a nation of readers!